Na današnji dan prije 85 godina, 29. listopada 1941., poglavnik Ante Pavelić donio je odredbu o osnivanju Pripremne ustaške bojne „Grič” u Zagrebu. Hrvatski sokol i bojna Grič tako su postali povezani službenom odredbom vlasti NDH. Postrojba se trebala popunjavati pripadnicima nekadašnjeg Hrvatskog sokola, nacionalnog tjelovježbenog pokreta koji je još 1929. prestao organizirano djelovati nakon uvođenja diktature kralja Aleksandra. Sačuvani propisi iz 1941. i jedna zanimljiva fotografija iz Hrvatskog športskog muzeja otkrivaju kako su se pojedini predstavnici nekadašnjeg sportskog pokreta našli u ustroju Ustaške vojnice.
Dokument koji otvara manje poznato poglavlje hrvatske povijesti
Dana 29. listopada 1941. godine u Glavnom ustaškom stanu donesena je odredba o postrojavanju posebne vojne jedinice pod nazivom Pripremna ustaška bojna „Grič”.
Na prvi pogled riječ je o jednom od brojnih administrativnih i vojnih propisa koje je vlast Nezavisne Države Hrvatske donosila tijekom Drugoga svjetskog rata.
Međutim, već sam naslov odredbe otkriva zanimljivu pojedinost.
Nova postrojba trebala se sastojati od pripadnika nekadašnjeg Hrvatskog sokola, organizacije čiji su korijeni sezali u 19. stoljeće i koja je desetljećima imala važnu ulogu u hrvatskom sportskom, kulturnom i nacionalnom životu.
Kako se jedna tjelovježbena organizacija, nastala mnogo prije uspostave NDH, našla povezana s vojnom postrojbom ustaškog režima?
Odgovor se dijelom nalazi u sačuvanom službenom dokumentu.
Odredba je objavljena 30. listopada 1941. u Narodnim novinama, broj 166, a njezin tekst sačuvan je u zbirci Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe, knjiga VIII., stranice 1–2.
Digitalizirana zbirka dostupna je putem slovenskog povijesnog portala SIstory.
Izvor 1 SIstory – izvorni propisi NDH Odredba o postrojavanju Pripremne ustaške bojne Grič, 29. listopada 1941. Digitalizirana osma knjiga propisa NDH, stranice 1–2. Izvorni tekst odredbe objavljene u Narodnim novinama 30. listopada 1941., broj 166. Otvori izvor ↗
Hrvatski sokol – od tjelovježbe do nacionalnog pokreta
Da bismo razumjeli odredbu iz 1941., potrebno je vratiti se nekoliko desetljeća unatrag.
Hrvatski sokol osnovan je 27. prosinca 1874. godine u Zagrebu.
Pokret je nastao po uzoru na češko sokolstvo, koje je povezivalo tjelesni odgoj, građanske vrijednosti i razvoj nacionalne svijesti.
U vrijeme Austro-Ugarske Monarhije sokolska su društva imala važnu ulogu u očuvanju hrvatskog jezika, kulture i nacionalnog identiteta.
Njihova djelatnost nije bila ograničena samo na gimnastiku.
Organizirali su kulturne priredbe, predavanja, glazbene aktivnosti, javne nastupe i velike tjelovježbene sletove.
U okviru sokolskih društava razvijali su se gimnastika, mačevanje, biciklizam, konjaništvo i druge sportske discipline.
Hrvatski sokol postao je jedan od temelja razvoja modernog sporta u Hrvatskoj.
Do početka Prvoga svjetskog rata djelovalo je približno 180 sokolskih društava s oko 20.000 članova.
Njihov nacionalni karakter bio je osobito važan u vremenu snažnih političkih i nacionalnih suprotnosti unutar Austro-Ugarske.
No važno je naglasiti da Hrvatski sokol nije nastao kao ustaška organizacija niti je mogao imati takvo izvorno političko usmjerenje.
Ustaški pokret nastao je tek desetljećima poslije, u posve drukčijim povijesnim okolnostima.
Izvor 2 Hrvatski športski muzej Povijest Hrvatskog sokola od 1874. do 1929. Muzejska izložba o osnutku, nacionalnom djelovanju, sportskim postignućima i povijesnim dokumentima Hrvatskog sokolskog saveza. Otvori izvor ↗
Zabrana 1929. godine i prestanak djelovanja Hrvatskog sokola
Nakon Prvoga svjetskog rata Hrvatski sokol našao se pred novim političkim okolnostima.
Stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca pojavila se težnja za objedinjavanjem sokolskih organizacija u jedinstveni jugoslavenski savez.
Takvo uređenje izazvalo je nezadovoljstvo dijela hrvatskog članstva.
Godine 1922. obnovljen je Hrvatski sokolski savez kao samostalna nacionalna organizacija.
U sljedećim godinama nastavio je razvijati svoju djelatnost, a 1925. organiziran je veliki hrvatski svesokolski slet u Zagrebu.
Prekretnica je nastupila 1929. godine.
Nakon uvođenja Šestosiječanjske diktature kralja Aleksandra Karađorđevića zabranjene su sokolske organizacije s nacionalnim nazivima.
Od hrvatskih sokolskih društava zahtijevalo se uključivanje u Sokol Kraljevine Jugoslavije.
Na posljednjoj izvanrednoj skupštini Hrvatskog sokolskog saveza, održanoj 15. prosinca 1929., donesena je odluka da Savez neće pristupiti novoj jugoslavenskoj organizaciji.
Odlučeno je i da se društva Hrvatskog sokola raspuste.
Time je završilo jedno važno razdoblje organiziranog djelovanja hrvatskog sokolstva.
Ipak, njegovi nekadašnji članovi, organizatori i učitelji tjelovježbe nisu nestali iz društvenog života.
Dio njih nastavio je djelovati u drugim okolnostima.
Upravo će se pojedina imena iz toga razdoblja ponovno pojaviti u dokumentima iz 1941. godine.
Izvor 3 Leksikografski zavod Miroslav Krleža Hrvatski sokol – razvoj i raspuštanje 1929. godine Enciklopedijski prikaz povijesti Hrvatskog sokola, obnove Hrvatskog sokolskog saveza 1922. te prestanka rada nakon diktature 1929. Otvori izvor ↗
Rujan 1941. – imovina Hrvatskog sokola prelazi u vlasništvo NDH
Prije osnivanja bojne „Grič” dogodila se još jedna važna promjena.
Dana 23. rujna 1941. donesena je zakonska odredba o nekretninama nekadašnjeg Hrvatskog sokola u Zagrebu.
Prema tom propisu, nekretnine koje su ranije pripadale Hrvatskom sokolu proglašene su vlasništvom Nezavisne Države Hrvatske.
Određeno je da se vlasništvo upiše u zemljišne knjige u korist države.
Upravljanje nekretninama povjereno je Ministarstvu udružbe.
Ta je odredba objavljena u Narodnim novinama 23. rujna 1941., broj 134.
Dakle, više od mjesec dana prije osnivanja bojne „Grič”, vlasti NDH već su pravno uredile prijenos nekadašnje sokolske imovine.
Taj podatak posebno je važan jer pokazuje da kasnija odluka o korištenju sokolskog prostora nije bila izolirana mjera.
Postojao je prethodno uspostavljen pravni okvir kojim je nekadašnja imovina društva stavljena pod državnu kontrolu.
Izvor 4 SIstory – Zakoni NDH, knjiga VI. Zakonska odredba o nekretninama nekadašnjeg Hrvatskog sokola u Zagrebu Izvorni propis od 23. rujna 1941. o prijenosu nekretnina Hrvatskog sokola u vlasništvo NDH, stranica 172. Otvori izvor ↗
Odredba od 29. listopada 1941. – osnivanje bojne „Grič”
U odredbi od 29. listopada vlasti NDH izravno se pozivaju na izjavu saveznog starješinstva Hrvatskog sokola o priključenju hrvatskog sokolstva ustaškom pokretu.
Spominje se i prijedlog članova Hrvatskog sokolskog saveza od 15. rujna 1941.
Na temelju tih navoda određuje se postrojavanje posebne bojne u Zagrebu u okviru Hrvatske ustaške vojnice.
Prema drugom paragrafu, njezin je službeni naziv bio Pripremna ustaška bojna „Grič”.
U nju su se trebali uvrstiti pripadnici bivšeg Hrvatskog sokola u Zagrebu.
Odredba je također propisala da se postrojba smjesti u zgradu nekadašnjeg Hrvatskog sokola.
Ministarstvo udružbe trebalo je bojni staviti na raspolaganje zgradu, tjelovježbene sprave i ostali pribor.
Time je nekadašnji prostor civilnog sportskog društva dobio novu namjenu unutar vojnog ustroja NDH.
Koje je zadaće trebala obavljati bojna?
Odredba je predviđala nekoliko vrsta djelovanja.
Bojna se mogla koristiti za stražarsku službu na području Zagreba.
Istodobno je trebala provoditi tjelovježbu i osposobljavati učitelje tjelesnog odgoja za potrebe domobranstva, Ustaške vojnice i školske mladeži.
U svojem sjedištu trebala je omogućiti tjelovježbu pripadnicima navedenih vojnih organizacija i Ustaške mladeži.
Za odore, vojnu stegu, vježbe i uporabu postrojbe vrijedili su propisi Ustaške vojnice.
Stoga „Grič” nije bio običan sportski klub koji je nastavio rad pod novim nazivom.
Bio je službeno osnovana postrojba unutar Ustaške vojnice, s vojnim zapovjedništvom, propisanom stegom i mogućnošću obavljanja stražarskih zadaća.
No sama odredba još ne otkriva koliko je ljudi doista pristupilo bojni, kakav je bio njezin stvarni sastav niti u kojem su opsegu predviđene zadaće provedene.
Za odgovor na ta pitanja bili bi potrebni vojni popisi, zapovijedi, izvještaji ili drugi dokumenti o djelovanju postrojbe.
Izvor 5 SIstory – odredba od 29. listopada 1941. Ustroj, sjedište, vojna stega i zadaće bojne Grič Izvorna odredba, paragrafi 1–6. Definira ustroj postrojbe, sjedište u zgradi Hrvatskog sokola, stražarsku službu i vojno-tjelovježbenu obuku. Otvori izvor ↗
Branimir Reš i Vilko Kučan – imena koja povezuju dva razdoblja
Za zapovjednika nove postrojbe imenovan je Branimir Reš, kojemu je dodijeljen čin ustaškog bojnika pripremnog stališa.
Njegovim zamjenikom imenovan je Vilko Kučan, s činom ustaškog satnika pripremnog stališa.
Za upravne poslove u bojni određen je Josip Ročić, u svojstvu ustaškog povjerenika.
Ovdje dolazimo do jednog od zanimljivijih nalaza.
Hrvatski športski muzej u svojoj digitalnoj izložbi o Hrvatskom sokolu čuva fotografiju starješinstva i tehničkog odbora Hrvatskog sokolskog saveza iz razdoblja 1929.–1930.
Na popisu osoba prikazanih na toj fotografiji nalaze se Branimir Reš i Vilko Kućan.
Ista se dva osobna imena, uz gotovo podudarna prezimena, pojavljuju i u odredbi iz listopada 1941.
Muzejski opis također bilježi predmet iz 1925. godine: trubicu Hrvatskog sokola koju su polaznici prednjačkog tečaja darovali svojem učitelju Branimiru Rešu.
To pokazuje da se ime Branimira Reša spominje u sokolskoj djelatnosti mnogo prije osnivanja bojne „Grič”.
Povezanost imena, djelatnosti i kasnije vojne postrojbe upućuje na moguć kontinuitet dijela kadra nekadašnjeg Hrvatskog sokola.
Ipak, zbog razlike u pisanju prezimena Kučan i Kućan, kao i potrebe za dodatnom biografskom provjerom, potpunu identifikaciju navedenih osoba valja potvrditi neovisnom dokumentacijom.
To je ujedno jedan od najzanimljivijih smjerova za daljnje povijesno istraživanje.
Izvor 6 Hrvatski športski muzej Starješinstvo Hrvatskog sokolskog saveza 1929.–1930. Muzejska fotografija inventarnog broja 7292 s imenima Branimira Reša i Vilka Kućana te podatak o sokolskoj trubici darovanoj Rešu 1925. godine. Otvori izvor ↗
Je li Hrvatski sokol bio organizacija Katoličke akcije?
U pojedinim tekstovima o ovoj temi Hrvatski sokol opisuje se kao organizacija Katoličke akcije.
Takva tvrdnja zahtijeva ispravak.
Hrvatski sokol i Hrvatsko orlovstvo nisu bili ista organizacija.
Sokolski pokret nastao je na temelju čeških liberalnih i prosvjetiteljskih ideja, uz snažnu nacionalnu komponentu.
S druge strane, Hrvatsko orlovstvo razvijalo se kao katolički omladinski i tjelovježbeni pokret povezan s načelima Katoličke akcije.
Hrvatski orlovski savez osnovan je 1923. godine, a u njegovu su djelovanju važnu ulogu imali Ivo Protulipac i Ivan Merz.
Između sokolskih i orlovskih organizacija postojale su razlike, a povremeno i otvorena suparništva.
To, međutim, ne znači da Hrvatski sokol nije imao poveznica s Katoličkom crkvom.
Brojni članovi bili su katolici, a sokolska društva sudjelovala su i u vjerskim svečanostima.
Ipak, osobna vjerska pripadnost članova nije isto što i institucionalna pripadnost Katoličkoj akciji.
Zbog toga je povijesno pogrešno sve hrvatske sokole poistovjećivati s katoličkim organizacijama ili zaključivati da je sokolski pokret izvorno bio ustaški.
Izvor 7 Zlatko Virc – časopis Olimp Odnos Hrvatskog sokola i Katoličke crkve Povijesni prikaz odnosa sokolskog pokreta i Katoličke crkve, nastanka Hrvatskog orlovstva i razlika između dvaju tjelovježbenih pokreta. Otvori izvor ↗
Izvor 8 Hrvatska enciklopedija Katolički pokret i Hrvatsko orlovstvo Enciklopedijski prikaz Hrvatskog orlovskog saveza, Ivana Merza i razvoja Katoličke akcije u Hrvatskoj. Otvori izvor ↗
Znači li odredba iz 1941. da su svi hrvatski sokoli postali ustaše?
Odgovor je – ne.
Treba razlikovati sadržaj službene odredbe od stvarnog opsega njezine provedbe.
Dokument iz listopada 1941. navodi izjavu sokolskog starješinstva o priključenju ustaškom pokretu te određuje uključivanje pripadnika bivšeg Hrvatskog sokola u novu vojnu postrojbu.
No to samo po sebi ne znači da su svi nekadašnji članovi Hrvatskog sokola prihvatili ustašku ideologiju, pristupili toj postrojbi ili sudjelovali u njezinu djelovanju.
Hrvatski sokol bio je mnogo starija i brojnija organizacija koja je tijekom svojega postojanja okupljala ljude različitih društvenih i političkih uvjerenja.
Pripadnost toj organizaciji tijekom 1920-ih ne može se automatski izjednačiti s političkom ili vojnom pripadnošću ustaškom režimu 1941.
Istodobno, imenovanje zapovjednika i uspostavljanje bojne predstavljaju stvarnu, dokumentiranu vezu između dijela bivšeg sokolskog kadra i vojnih struktura NDH.
Takvu vezu ne treba ni prešućivati ni širiti na ljude za koje ne postoji pojedinačna dokumentacija.
Povijesna odgovornost utvrđuje se na temelju konkretnih postupaka, dužnosti i dokumenata.
Širi povijesni kontekst – ustaški režim i njegova vojna organizacija
Nezavisna Država Hrvatska uspostavljena je u travnju 1941. godine u okviru poretka sila Osovine, uz potporu nacističke Njemačke i fašističke Italije.
U njoj je uveden jednostranački ustaški režim koji je provodio rasne zakone, političke progone, deportacije i masovne zločine nad Srbima, Židovima, Romima i protivnicima vlasti.
U njegovu vojnom sustavu uz Hrvatsko domobranstvo djelovala je i Ustaška vojnica, čije su se postrojbe tijekom rata razvijale i mijenjale.
Pripremna ustaška bojna „Grič” bila je jedna od postrojbi predviđenih unutar toga sustava.
Njezina posebnost bila je u povezivanju vojnih zadaća s tjelovježbenom i instruktorskom djelatnošću nekadašnjeg sokolskog kadra.
Međutim, iz same odredbe ne može se zaključiti da je bojna sudjelovala u određenim ratnim operacijama ili zločinima.
Za takve tvrdnje morali bi postojati zasebni izvori o njezinu stvarnom djelovanju.
U povijesnom istraživanju jednako je važno utvrditi što dokument potvrđuje i prepoznati što iz njega nije moguće zaključiti.
Izvor 9 Hrvatska enciklopedija – LZMK Nezavisna Država Hrvatska – državni i vojni ustroj Povijesni pregled uspostave NDH, njezina osovinskog položaja, represivne politike i organizacije Hrvatskog domobranstva i Ustaške vojnice. Otvori izvor ↗
Tri dokumenta – jedna povijesna priča
Kada se usporede sačuvani dokumenti, dobiva se jasan kronološki slijed.
15. prosinca 1929. Hrvatski sokolski savez odlučuje da neće pristupiti Sokolu Kraljevine Jugoslavije i da će se njegova društva raspustiti.
23. rujna 1941. vlasti NDH donose zakonsku odredbu kojom nekadašnje nekretnine Hrvatskog sokola u Zagrebu proglašavaju državnim vlasništvom.
29. listopada 1941. donosi se odredba o postrojavanju Pripremne ustaške bojne „Grič”, koja treba koristiti zgradu i tjelovježbenu opremu bivšeg Hrvatskog sokola.
Tri datuma povezuju različita povijesna razdoblja.
Prvi pripada vremenu jugoslavenske monarhističke diktature i raspuštanja nacionalnih sokolskih organizacija.
Drugi i treći pripadaju razdoblju ustaške vlasti i uključivanja dijela nekadašnjih sokolskih resursa i kadrova u novi vojni sustav.
Oni pokazuju kako se imovina, prostori i pojedini ljudi povezani s civilnim društvom mogu naći u sasvim drukčijim političkim okolnostima.
Zaključak – povijest koju treba čitati kroz dokumente
Odredba od 29. listopada 1941. predstavlja zanimljiv dokument za proučavanje odnosa između Hrvatskog sokola i vlasti NDH.
Ona potvrđuje da je u Zagrebu određeno osnivanje Pripremne ustaške bojne „Grič”, da je njezino popunjavanje bilo povezano s pripadnicima bivšeg Hrvatskog sokola te da su za njezine zapovjednike imenovani Branimir Reš i Vilko Kučan.
Istodobno, dokument otvara niz pitanja koja zahtijevaju dodatnu arhivsku provjeru.
Koliko je nekadašnjih sokola zaista pristupilo bojni?
Je li izjava o priključenju ustaškom pokretu predstavljala stajalište svih bivših članova ili odluku određenog dijela nekadašnjeg vodstva?
Koliko je dugo bojna djelovala i koje je konkretne zadaće izvršavala?
Postoje li sačuvani popisi njezinih pripadnika, zapovijedi i vojni izvještaji?
Na ta pitanja sama odredba ne može dati konačan odgovor.
Ali upravo zato njezino proučavanje ima povijesnu vrijednost.
Između Hrvatskog sokola iz 1874., njegova raspuštanja 1929. i vojne postrojbe „Grič” iz 1941. proteže se složena povijest koju ne možemo svesti na jednostavne političke etikete.
Pojedinačni dokumenti otkrivaju stvarne institucionalne veze, ali ne daju pravo da se odgovornost jednih automatski pripisuje svima.
Zadatak povijesnog istraživanja nije unaprijed potvrditi određenu političku sliku prošlosti.
Njegov je zadatak rekonstruirati događaje, utvrditi činjenice i jasno pokazati granice dostupnih saznanja.
I zato je i ova odredba, naizgled tek administrativni dokument iz listopada 1941., vrijedna pažnje.
Skrivena povijest – događaji, dokumenti i činjenice.
Urednička napomena
Članak je temeljen na digitaliziranim propisima NDH iz rujna i listopada 1941., građi Hrvatskog športskog muzeja te enciklopedijskim i stručnim izvorima.
Digitalizirani propisi predstavljaju izvorno gradivo režima koji ih je donio. Njihov sadržaj potvrđuje što je tadašnja vlast naredila i službeno objavila, ali ne dokazuje sam po sebi u kojoj su mjeri sve odredbe provedene.
Posebnu dokumentacijsku pozornost zahtijeva identifikacija osoba pod prezimenima Kučan i Kućan, kao i pitanje stvarnog članstva i djelovanja bojne „Grič”.
Sva prava pridržana © ivan Vohrić
About the Author
