Na današnji dan prije 35 godina hrvatski pilot Rudolf Perešin preletio je borbenim zrakoplovom MiG-21 iz Jugoslavije u Austriju. Njegova odluka postala je simbol otpora agresiji na Hrvatsku, ali i početak ratnog puta koji je tragično završio tijekom operacije Bljesak.
Listopad 1991. – Hrvatska pod napadima JNA
Dana 25. listopada 1991. godine, u vrijeme kada je Hrvatska vodila jednu od najtežih bitaka za svoju samostalnost, pilot Jugoslavenskoga ratnog zrakoplovstva Rudolf Perešin donio je odluku koja će ostati trajno zapisana u povijesti Domovinskog rata.
Hrvatski gradovi bili su izloženi napadima Jugoslavenske narodne armije i srpskih pobunjeničkih snaga. Vukovar je proživljavao posljednje tjedne svoje herojske obrane, Dubrovnik se nalazio pod napadima, a brojna hrvatska naselja bila su razorena ili okupirana.
U takvim okolnostima pripadnici JNA hrvatske nacionalnosti nalazili su se pred teškim osobnim i moralnim odlukama. Ostati u vojsci koja je sudjelovala u napadima na njihovu domovinu ili napustiti njezine redove, uz sve opasnosti koje je takav čin nosio?
Za Rudolfa Perešina odgovor je postao nedvosmislen.
Odlučio je napustiti ratno zrakoplovstvo JNA.
Ali nije otišao kao običan vojni bjegunac. Otišao je upravljajući jednim od borbenih zrakoplova kojima je raspolagala jugoslavenska vojska.
Njegov prelet preko državne granice imao je vojno, političko i snažno simboličko značenje.
Od dječaka iz Hrvatskog zagorja do vrhunskog vojnog pilota
Rudolf Perešin rođen je 25. ožujka 1958. godine u Jakšincu, nedaleko od Gornje Stubice u Hrvatskom zagorju.
Dio djetinjstva proveo je u Cagincu kraj Ivanić-Grada, kamo se preselila njegova obitelj. Već tijekom osnovnoškolskog obrazovanja zainteresirao se za zrakoplovstvo i odlučio postati pilot.
Njegovo profesionalno školovanje odvijalo se unutar sustava tadašnjeg jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva.
Godine 1981. završio je Vojnu zrakoplovnu akademiju u Zadru, a potom se osposobio za upravljanje nadzvučnim borbenim zrakoplovom MiG-21.
Bio je među uspješnijim pilotima svoje generacije.
Prije početka Domovinskog rata služio je u sastavu 352. izviđačke avijacijske eskadrile, stacionirane u velikoj vojnoj zrakoplovnoj bazi kod Bihaća, poznatoj kao Željava.
Riječ je bila o jednom od najvažnijih vojnih zrakoplovnih kompleksa bivše Jugoslavije.
Perešin je, dakle, bio školovani i iskusni vojni pilot koji je poznavao mogućnosti borbenih zrakoplova, zapovjedni sustav i sigurnosne postupke JNA.
Upravo zato njegova odluka iz listopada 1991. nije bila običan čin neposluha.
Bila je to svjesna odluka profesionalnog vojnika da prekine službu u oružanim snagama države čije je djelovanje smatrao neprihvatljivim.
Izvor 1 Ministarstvo hrvatskih branitelja Rudolf Perešin – životopis i ratni put Službeni biografski podaci o Rudolfu Perešinu, njegovu odrastanju, vojnom školovanju i doprinosu Domovinskom ratu. Otvori izvor ↗
Izvor 2 Leksikografski zavod Miroslav Krleža Rudolf Perešin – Hrvatska tehnička enciklopedija Enciklopedijski prikaz Perešinova obrazovanja, vojne karijere i uloge u razvoju hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Otvori izvor ↗
25. listopada 1991. – let koji je odjeknuo svijetom
Toga petka Rudolf Perešin poletio je borbenim zrakoplovom MiG-21 iz bihaćke zrakoplovne baze.
Tijekom izviđačke zadaće odlučio je odstupiti od predviđenog leta i usmjeriti zrakoplov prema Austriji.
Njegovo odredište bio je Klagenfurt.
Prelazak međunarodne granice vojnim zrakoplovom, bez odobrenja vlastitoga vojnog zapovjedništva, predstavljao je ozbiljan rizik. Perešin nije mogao biti siguran kako će reagirati jugoslavenski vojni sustav niti kakav će biti postupak austrijskih vlasti nakon njegova slijetanja.
Unatoč tome, uspješno je sletio u Austriju.
Pred austrijskim vlastima i novinarima objasnio je razlog svoje odluke.
Njegove riječi postale su jedna od najpoznatijih izjava Domovinskog rata:
„Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na Hrvate!”
Tom je izjavom Perešin jasno pokazao da njegov odlazak iz JNA nije bio samo osobna odluka o prekidu vojne karijere.
Bio je to čin odbijanja sudjelovanja u ratu protiv vlastitoga naroda.
Njegov prelet privukao je pozornost međunarodne javnosti i postao snažan simbol hrvatskog otpora.
U vrijeme kada je Hrvatska nastojala međunarodnoj javnosti objasniti razmjere agresije kojoj je bila izložena, slučaj pilota koji je odbio služiti JNA imao je posebno značenje.
Perešin je pokazao da nisu svi pripadnici jugoslavenskih oružanih snaga prihvaćali ratnu politiku svojega vojnog i političkog vrha.
Izvor 3 MORH Povijesni prelet Rudolfa Perešina 25. listopada 1991. Službeni podaci Ministarstva obrane o Perešinovu preletu u Austriju, povratku u Hrvatsku i sudjelovanju u operaciji Bljesak. Otvori izvor ↗
Četiri dana poslije – povratak u domovinu
Perešin nije namjeravao ostati izvan Hrvatske.
Samo četiri dana nakon preleta u Austriju, 29. listopada 1991., vratio se u domovinu i stavio na raspolaganje hrvatskim obrambenim snagama.
To je važan podatak u razumijevanju njegove odluke.
Da mu je jedini cilj bio izbjeći opasnost, mogao je pokušati ostati u inozemstvu i nastaviti život daleko od ratnih zbivanja.
Umjesto toga, vratio se u zemlju koja je još uvijek bila izložena teškim napadima i čija se vojska tek ustrojavala.
Hrvatska u tom trenutku nije raspolagala razvijenim ratnim zrakoplovstvom usporedivim s jugoslavenskim.
Nedostajali su joj borbeni zrakoplovi, oprema, infrastruktura i školovani kadar.
Perešinovo vojno znanje i letačko iskustvo zato su imali posebnu vrijednost.
Njegov povratak nije značio samo dolazak još jednog hrvatskog branitelja. Značio je dolazak iskusnog borbenog pilota koji će sudjelovati u stvaranju Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Stvaranje Hrvatskog ratnog zrakoplovstva
U mjesecima nakon Perešinova preleta hrvatske su oružane snage postupno stvarale vlastite zrakoplovne postrojbe.
Perešin je sudjelovao u njihovoj izgradnji, a poslije je postao zapovjednikom prve lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Njegov je primjer imao i poticajno značenje za druge hrvatske pilote koji su još uvijek bili u sastavu jugoslavenskog zrakoplovstva.
Dana 4. veljače 1992. pilot Danijel Borović preletio je MiG-om 21 na hrvatsku stranu.
Dana 15. svibnja iste godine to su učinili piloti Ivica Ivandić i Ivan Selak.
Za razliku od Perešinova preleta u Austriju, ti su događaji omogućili da Hrvatska dođe do prvih nadzvučnih borbenih zrakoplova MiG-21.
Bili su to važni koraci u stvaranju ratnog zrakoplovstva države koja je svoju neovisnost morala braniti u iznimno nepovoljnim okolnostima.
Perešin je tijekom rata izvršavao brojne borbene zadaće te sudjelovao u važnim operacijama Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.
Od čovjeka koji je u listopadu 1991. odbio služiti JNA postao je jedan od istaknutih zapovjednika hrvatskog borbenog zrakoplovstva.
Izvor 4 Hrvatska tehnička enciklopedija Rudolf Perešin i stvaranje Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Dokumentirani biografski pregled Perešinove uloge u uspostavi hrvatskih zrakoplovnih snaga tijekom Domovinskog rata. Otvori izvor ↗
Operacija Bljesak – posljednja borbena zadaća
Dana 1. svibnja 1995. hrvatske vojne i policijske snage pokrenule su vojno-redarstvenu operaciju Bljesak s ciljem oslobađanja okupiranog područja zapadne Slavonije.
Operacija je predstavljala važnu prekretnicu u oslobađanju hrvatskog teritorija.
U njoj je sudjelovalo i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, pružajući potporu hrvatskim postrojbama na zemlji.
Među pilotima koji su izvršavali borbene zadaće bio je i Rudolf Perešin.
Drugoga dana operacije, 2. svibnja 1995., njegov borbeni zrakoplov MiG-21 pogođen je tijekom djelovanja na području Stare Gradiške.
Prema službenim podacima MORH-a, zrakoplov su oborile neprijateljske snage.
Perešin se katapultirao iz pogođenog zrakoplova, ali se nije vratio hrvatskim postrojbama.
Njegov zrakoplov pao je na područje koje su hrvatske snage oslobodile tijekom Bljeska, dok je on nakon katapultiranja završio na teritoriju pod neprijateljskom kontrolom.
O okolnostima njegove smrti tijekom godina objavljivani su različiti prikazi. Međutim, dostupna službena dokumentacija potvrđuje da je stradao tijekom izvršavanja borbene zadaće 2. svibnja 1995.
Zbog toga ne bi bilo odgovorno bez dodatne dokumentacije tvrditi da su sve okolnosti njegova stradavanja u potpunosti razjašnjene.
U trenutku pogibije bio je zapovjednik 21. eskadrile lovačkih aviona 91. zrakoplovne baze Pleso.
Imao je samo 37 godina.
Izvor 5 Ministarstvo obrane RH Uloga Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u operaciji Bljesak Službena dokumentacija o borbenim djelovanjima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i pogibiji Rudolfa Perešina 2. svibnja 1995. Otvori izvor ↗
Više od dvije godine čekanja na povratak posmrtnih ostataka
Perešinov ratni put završio je u svibnju 1995., ali njegova obitelj nije odmah dobila mogućnost dostojanstvenog posljednjeg ispraćaja.
Njegovi posmrtni ostaci vraćeni su u Hrvatsku tek 4. kolovoza 1997. godine.
Bilo je to više od dvije godine nakon njegove pogibije.
Dana 15. rujna 1997., uz vojne počasti, Rudolf Perešin pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.
Taj dio njegove životne priče često ostaje u sjeni povijesnog preleta iz 1991., iako zaslužuje posebno mjesto u sjećanju na hrvatskog pilota.
Dok je javnost pamtila njegovu hrabru izjavu i vojničko držanje, obitelj je morala proći kroz dugotrajno razdoblje čekanja.
Perešinova smrt nije značila samo gubitak za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo.
Značila je i gubitak supruga, oca i člana obitelji.
Izvor 6 MORH Sjećanje na Rudolfa Perešina Službeni prikaz njegova života i ratnog puta, povratka posmrtnih ostataka u Hrvatsku i čuvanja uspomene na hrvatskog pilota. Otvori izvor ↗
Povratak MiG-a nakon gotovo tri desetljeća
Povijesni prelet iz 1991. imao je još jedan neobičan nastavak.
Zrakoplov MiG-21, evidencijske oznake 26 112, kojim je Perešin preletio iz Bihaća u Klagenfurt, ostao je u Austriji.
Godinama se nalazio u austrijskom Vojno-zrakoplovnom muzeju u Zeltwegu.
I dok se Perešin već u listopadu 1991. vratio u Hrvatsku, njegov je zrakoplov ostao izvan domovine.
Uslijedili su dugotrajni diplomatski napori kako bi se taj važan predmet hrvatske novije povijesti vratio u zemlju.
U svibnju 2019., gotovo 28 godina nakon Perešinova povijesnog preleta, zrakoplov je konačno vraćen Hrvatskoj.
Tijekom svibnja i lipnja te godine bio je izložen ispred Ministarstva obrane u Zagrebu, gdje su ga mogli razgledati građani.
Njegov povratak imao je posebno simboličko značenje.
Bio je to isti zrakoplov kojim je hrvatski pilot 1991. odbio nastaviti služiti jugoslavenskoj vojsci.
Perešin se u Hrvatsku vratio nakon četiri dana.
Njegov se MiG vratio nakon gotovo tri desetljeća.
Izvor 7 Ministarstvo obrane RH Povratak Perešinova MiG-a 21 u Hrvatsku Podaci o povratku originalnog zrakoplova MiG-21 oznake 26 112 iz Austrije u Hrvatsku 2019. godine. Otvori izvor ↗
Čovjek koji nije želio da ga nazivaju herojem
Jedna od manje isticanih pojedinosti vezanih uz Rudolfa Perešina jest njegov odnos prema vlastitom postupku.
Unatoč međunarodnoj pozornosti koju je izazvao njegov prelet, Perešin je u javnim nastupima naglašavao da nije učinio ništa više od onoga što je smatrao svojom dužnošću.
U prvom intervjuu nakon preleta posebno je istaknuo hrvatske branitelje koji su se nalazili na prvim crtama obrane.
Prema tekstu koji je sačuvala i Gradska skupština Grada Zagreba, Perešin je poručio:
„Pravi su heroji u Vukovaru i na drugim borbenim linijama, no za mnoge od njih nikada se neće ni čuti.”
Te su riječi važne za razumijevanje njegova karaktera.
Čovjek čiji je čin odjeknuo međunarodnom javnošću nije želio umanjiti žrtvu onih koji su svakodnevno branili svoje gradove i sela.
Naprotiv, svjestan vlastite javne prepoznatljivosti, pozornost je usmjeravao prema braniteljima o kojima se znalo mnogo manje.
To je možda i jedna od najvažnijih poruka koje je ostavio budućim naraštajima.
Hrabrost nije samo u velikom i javno prepoznatljivom činu.
Hrabrost se očituje i u poštovanju žrtve drugih ljudi.
Izvor Gradska skupština Grada Zagreba Rudolf Perešin – počasni građanin Grada Zagreba Obrazloženje posmrtne dodjele počasnog građanstva Rudolfu Perešinu i povijesni podaci o njegovu djelovanju. Otvori izvor ↗
Trajna uspomena na Rudolfa Perešina
Rudolf Perešin za svoj je doprinos obrani Hrvatske odlikovan brojnim državnim i vojnim odličjima.
Njegovo ime danas nose pojedine hrvatske zrakoplovne i obrazovne ustanove, među kojima su Zrakoplovno-tehnička škola u Velikoj Gorici i Središte za obuku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u Zemuniku.
U Gornjoj Stubici podignut je spomen-park posvećen njegovu životu i djelu, a zrakoplovne manifestacije i memorijalna okupljanja nastavljaju čuvati uspomenu na pilota koji je postao jednim od simbola Domovinskog rata.
Njegov povijesni prelet dio je hrvatske vojne povijesti.
Ali njegova životna priča ne završava na aerodromu u Klagenfurtu.
Nastavlja se njegovim povratkom u Hrvatsku, sudjelovanjem u izgradnji ratnog zrakoplovstva, brojnim borbenim zadaćama i konačnom žrtvom tijekom operacije Bljesak.
Zaključak – odluka koja je nadživjela jedan ljudski život
Trideset i pet godina nakon povijesnog preleta Rudolfa Perešina iz Bihaća u Klagenfurt, njegova odluka i dalje ima snažnu povijesnu i moralnu poruku.
Dana 25. listopada 1991. nije mogao znati kako će se rat razvijati, kada će završiti niti kakva ga budućnost očekuje.
Ali znao je da ne želi sudjelovati u ratnim djelovanjima protiv vlastitog naroda.
Zbog toga je napustio jugoslavensko ratno zrakoplovstvo.
Četiri dana poslije vratio se u Hrvatsku.
Četiri godine poslije, tijekom izvršavanja borbene zadaće za Hrvatsku, izgubio je život.
Njegova priča zato nije samo povijest jednog MiG-a, jednog preleta i jedne izjave.
To je priča o osobnoj odgovornosti, savjesti, profesionalnoj dužnosti i odluci da se vlastita uvjerenja potvrde djelima.
Rudolf Perešin nije ostao zapamćen samo po riječima koje je izgovorio 1991. godine. Ostao je zapamćen zato što je do posljednjeg dana živio u skladu s njihovom porukom.
Neka mu je vječna slava i hvala.
Rudolf Perešin (25. ožujka 1958. – 2. svibnja 1995.)
Skrivena povijest – događaji, dokumenti i činjenice koje ne smijemo zaboraviti.
Autor: Ivan Vohrić
Sva prava pridržana © Skrivena Povijest
About the Author
